VELIKI LJUDI - Sve što trebamo znati o Skenderu Kulenoviću

VELIKI LJUDI - Sve što trebamo znati o Skenderu Kulenoviću

Skender Kulenović je bio rudar jezika…

2. septembra 1910. godine rođen je bosanskohercegovački književnik i akademik Skender Kulenović. Pisao je pjesme i poeme, komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, priče, te romane.

U rodnom Bosanskom Petrovcu završio je osnovnu školu, a potom, nakon naglog osiromašenja porodice (agrarna reforma), prelazi u majčino rodno mjesto Travnik. Tamo od 1921. do 1930. godine ide u Jezuitsku gimnaziju. S prvim književnim radom pojavljuje su u trećem razredu gimnazije, sa sonetima Ocvale primule. Upravo će mu forma u kojoj se okušao kao gimnazijalac ostai cijelog života opsesija i u njoj će doseći vlastite umjetničke vrhunce.

Od 1930. godine studira pravo na zagrebačkom sveučilištu. Tu se upoznaje sa demokratskim idejama ljevice, te se priključuje Komunističkoj partiji Jugoslavije.  Tokom studiranja radi kao novinar u časopisima „Hrvatski dnevnik“ i „Novi behar“, da bi 1935. godine napustio skoro dovršene studije, odlučivši se da se u potpunosti posveti novinarskom i književnom radu. Radi kao urednik u nedeljnom listu „Seljačka misao“, a zajedno sa Hasanom Kikićem, Mustafom Orlanovićem i Safetom Krupićem pokreće časopis „Putokaz“ 1937. godine, u kome će objaviti svoju prvu pripovjetku „Noć u vezirskom gradu“.

Drugi svjetski rat Skenderu Kulenoviću donosi smrt oba brata, koja su zbog svojih ljevičarskih ideja ubijena od strane okupatora. Sam Skender se 1941. godine priključuje partizanima i tada nastaju neke od njegovih najpoznatijih poema : „Stojanka majka Knežopoljka“, „Ševa“ i „Na pravi put sam ti, majko, izišao“. Uređuje partizanske listove i časopise „Krajiški partizan“, „Bosanski udarnik“ i „Glas“, te u njima obljavljuje političke članke i prozu. Od 1944. godine bio je član redakcije „Oslobođenja“, te postaje sekretar Udruženja književnika BiH. Bio je vijećnik ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a.

Prve mirnodopske dane provodi u Sarajevu kao direktor Narodnog pozorišta.

Skender je napisao čuvenu dramu Djelidba, čija je pretpremijera upriličena u Sarajevu, u vrijeme u kojem je on bio direktor pozorišta. Pretpremijeru je gledao politički establišment Jugoslavije s Rodoljubom Čolakovićem na čelu. U pola je predstave Čolaković, nezadovoljan viđenim, ustao i napustio pozorište, a za njim su to učinili i svi drugi.  Politički vrh države je prosudio- Kulenovićeva komedija vrijeđa međunacionalne odnose u BiH.

Nakon nekoliko godina prelazi u Beograd gdje je prvo napredovao u hijerarhiji (od 1950. do 1953. radi kao sekretar Narodne skupštine FNRJ), a zatim će opet osjetiti okus nemilosti. Naime, nakon što je zabranjena Nova misao (časopis koji je Skender Kulenović uređivao), on će za kaznu biti degradiran na poziciju korektora u Borbi.

Budući da je Bosanski Petrovac grad bez rijeke, Skender je bio oduševljen prvim susretom s Unom. Njegov najbolji esej, a jedan od najznačajnijih eseja u korpusu naše književnosti, govori o Hamzi Humi i nosi naziv Iz smaragda Une. S ovom je rijekom zavolio i pecanje. Tokom boravka u Mostaru, gdje je jedno vrijeme bio  dramaturg Narodnog pozorišta u satima koje nije provodio s Džumhurom i Makom Dizdarom, pecao je na Neretvi i Bregavi, a najviše je volio ribariti ispod Počitelja.

Skender Kulenović je tokom cijelog svog života nastojao da živi strogo od svog umjetničkog rada. Često se žalio kako mu političke aktivnosti i ostali zadaci oduzimaju previše vremena: „Sve moje neprospavane noći i ilegalni rad prije rata, pa u ratu, svi ti dugi marševi, sastanci, zasjedanja, pa sve to i poslije rata, stalo je u jednu rečenicu kada sam dobio nagradu AVNOJ-a – aktivno se bavio društvenopolitičkim radom. A glavno je što si napisao!“

Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.

Veliko poštovanje i duboku zahvalnost za njegov rad Krajišnici i danas osjećaju pa su širom Krajine otvorene biblioteke, škole i manifestacije koje nose upravo njegovo ime.

Ostat će upamćen po brojnim djelima među kojima su:

Čuda
Noturno
Na pravi put sam  ti, majko, izaš´o
Nad mrtvom majkom svojom
Ocvale primule
Oračeve duge
Ponornica
Pratnja
Pisma
Rusa pjesma
Stećak
Stojanka majka Knešpoljka
Šetnja
Za Stari most u Mostaru

 

Izvor: rima.ba




KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK